Dolazak proljeća, sunčanijih, toplijih dana i buđenje prirode mnoge ljude nažalost asocira na muke oko alergija: kihanje, začepljen nos, glavobolju, kašalj, otežano disanje, kožne alergije na sunce …
Alergije su sve učestalije, a javljaju se i u sve ranijoj dobi. U Hrvatskoj je prevalencija alergijskog rinitisa među djecom oko 30%, a oko 8% ih ima astmu. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da su alergijske bolesti poprimile pandemijske razmjere osobito u razvijenim zemljama.
Što je to alergija i zašto se javlja?
Alergija je prekomjerna, neprimjerena reakcija na neku inače bezopasnu tvar, antigen iz okoline te dolazi do otpuštanja medijatora upale i pojave simptoma.
Te tvari na koje osoba reagira alergijom zovemo alergeni – to su npr. pelud, prašina, hrana i slično. U slučaju pojave alergije na određeni alergen imunosni sustav proizvodi specifična IgE antitijela koja se mogu dokazati testovima.
Naš imunosni sustav zadužen je da nas brani od opasnih tvari, stranih našem organizmu i od mikroorganizama, a mora „naučiti“ da tolerira vlastite stanice i bezopasne tvari, antigene iz okoline.
To „učenje“ imunosnog sustava događa se od najranije dobi, susretanjem s raznim mikroorganizmima i antigenima iz okoline kako bi naš imunosni sustav naučio pravilno reagirati ili tolerirati određene tvari.
U tijeku ranog djetinjstva, do treće godine života, imunološki sustav sazrijeva i uči, a u tome važnu ulogu ima i sazrijevanje, obogaćivanje mikrobioma djeteta. Bakterije našeg mikrobioma zadužene su za regulaciju imunosnog sustava stimulirajući Treg limfocite koji drže imunološki odgovor primjerenim (sprečavaju pretjerane upalne reakcije).
Jedna od teorija zašto se povećava učestalost alergija je takozvana „higijenska hipoteza“ koja smatra da ono dijete koje raste u „sterilnim“ uvjetima (nije mu dozvoljeno da puzi po podu, da ispituje okolinu, da se uprlja, ako se sve oko njega stalno sterilizira i pretjerano čisti..) i ne pohađa kolektiv ili nema braću i sestre, takvo dijete neće doći u kontakt s mnoštvom mikroorganizama (imat će i oskudni mikrobiom) i upoznat će manje antigena iz okoline te neće imati dobro „utreniran“ imunosni sustav.
U prilog toj hipotezi idu i podaci da se alergije učestalije pojavljuju kod gradskog stanovništva, u razvijenijim zemljama, u boljim socioekonomskim prilikama i višim higijenskim standardima.
Druga hipoteza je da postoji genetska predispozicija za pojavu alergijskih bolesti jer se alergije češće pojavljuju u nekim obiteljima, a način života (stres, prehrana) i okolišni faktori (onečišćenje zraka, pušenje) su trigeri za nastanak bolesti (aktivaciju gena).
Kako si možemo pomoći, ublažiti tegobe i uživati u proljeću?
Prije dolaska sezone koja je za određenu osobu izvor problema s alergijama trebalo bi nekoliko mjeseci raditi na općem stanju organizma, a osobito na mikrobiomu.
Dakle ako govorimo o proljetnim alergijama npr. na pelud breze tada savjetujemo uzimanje probiotika od 10. mjeseca i to određene sojeve probiotika koji stabiliziraju imunosni sustav djelujući na T-reg limfocite.
Osobe koje imaju iritabilni kolon i propusna crijeva osobito su osjetljiva na pojavu alergijskih i autoimunih bolesti te se njima osim uzimanja probiotika savjetuje i uzimanje L-glutamina i kurkume jer oboje djeluju na sanaciju propusnih crijeva.
Svakako se preporučuje i korekcija prehrane, odnosno prehrana po FODMAPs protokolu. U vrijeme sezone alergija, kada očekujemo pojavu simptoma (curenje nosa, kihanje, svrbež i suzenje očiju, kašalj…) ili su se oni već javili preporučujemo od fitoterapije crni ribiz koji djeluje protuutupalno i primjenjuje se kod pretjerane aktivacije imunosnog sustava kakva se događa u alergijama.
Crni ribiz možemo kombinirati s uskolisnim trputcem jer također djeluje protuupalno ali još važnije je njegovo djelovanje poput antihistaminika (smanjuje oslobađanje histamina u alergijskim reakcijama).
Tegobe sa začepljenim nosom možemo ublažiti sprejevima za ispiranje nosa kako bi odstranili što više alergena s nosne sluznice te sprejevima koji djeluju dekongestivno, no na prirodnoj su bazi i sadrže biljke kao što su sladić koji djeluje protuupalno, zatim čempres smanjuje oteklinu sluznice i eukaliptus sa svojim antimikrobnim svojstvima.
Proljeće donosi i više sunca, koje nije nimalo slabo i bezazleno, a koža je osobito osjetljiva nakon više mjeseci bez sunca te se ne preporučuje naglo izlaganje suncu. Osim crvenila i opeklina na koži mogu se pojaviti i alergijske reakcije, a ponavljana oštećenja kože dovode do ubrzanog starenja kože te do povećanog rizika pojave prekanceroza, karcinoma i melanoma kože.
Kako bi spriječili oštećenja kože i alergijske reakcije važno je odgovorno, pažljivo i postepeno izlaganje suncu, izbjegavati sunce u periodu od 11 do 16 sati, koristiti zaštitne faktore, ne koristiti solarij te zdravom prehranom i mikronutricijom pripremiti kožu za sunce.
Kako bi koža bolje podnijela izlaganje suncu važno je da tijelo bude dobro hidrirano i da ima na raspolaganju dovoljne količine antioksidansa i vitamina (antioksidansi iz skupine karotenoida, beta karoten, likopen, vitamin C, vitamin E i drug).
Prehrana
U prehranu treba uvesti što više narančastog i crvenog povrća i voća, a 1-2 mjeseca prije većeg i duljeg izlaganja suncu (npr. prije odlaska na more) savjetuje se i uzimanje dodataka prehrani s vitaminima i antioksidansima.
Dodatak prehrani s ekstraktom paprati Polypodium leucotomos osobito dobro štiti kožu od negativnih efekata sunčevih zraka jer ovaj ekstrakt smanjuje upalu, sprječava oštećenje DNK i zaustavlja procese koji vode u zloćudne promjene na koži, a zaustavlja i procese fotostarenja kože.
Porphyral HSP je drugi ekstrakt, dobiven iz alge Porphyra umbilicalis koja izlučuje ”anti-stress” supstance tzv. heat shock proteine, te time pomaže stanicama da lakše podnesu i brže se oporave od stresora kojima su izložene (ozljede, opekline, …).
Ovaj ekstrakt možemo unositi u tijelo u obliku dodatka prehrani (preporuka u kombinaciji s antioksidansima prije i za vrijeme izlaganja suncu), no možemo ga nanositi i u obliku kreme koja osim Porphyral HSP sadrži i karite maslac, ulje boražine i Aloe veru te ćemo tom kombinacijom potaknuti brže zacjeljivanje i oporavak kože.
Današnji način života, stres, nezdrava prehrana i zagađenost zraka povećava učestalost pojave alergija, osobito kod genetski predisponiranih osoba. Važno je da shvatimo da genetika nije ujedno i „presuda“ te da možemo zdravijim načinom života i dodatcima prehrani uvelike smanjiti rizik pojave bolesti ili ublažiti simptome, a sve s ciljem bolje kvalitete života i da ponovo uživate u proljeću, prirodi i suncu.
Napisala:dr. med. Helena Šimurina, Specijalistička ordinacija opće/obiteljske medicine