Proljeće je na vratima
Krenule su prve naznake proljeća, stižu nam uskoro dulji i topliji dani s više sunca i svjetla. Priroda se budi, sve će biti svjetlije i veselije, puno boja i mirisa…
Zašto se onda u proljeće mnogi od nas osjećaju umorno, umornije nego zimi, zijevamo, noge su nam trome, spava nam se i nemamo energiju koju bismo očekivali? Događa li nam se nešto u proljeće ili nam se samo čini da smo umorniji nego inače? Neki ne vjeruju da postoji takozvani „proljetni umor“ i za svoj umor krive ritam života i stres. Saznajmo što nam se događa u proljeće i kako se možemo osjećati bolje.
Što je proljetni umor?
Proljetni umor, „spring fatigue“, je stvarno stanje umora i manjka energije koje svi osjećamo u manjoj ili većoj mjeri ovisno o individualnoj osjetljivosti. Procjenjuje se da tegobe proljetnog umora osjeća svaka druga osoba.
U našem podneblju javlja se obično u ožujku i/ili travnju i smatra se fiziološkom pojavom a događa se jer tijelo prolazi kroz period adaptacije na promjene koje se događaju i u tijelu i u našoj okolini. Očekivali bismo da dolaskom toplijih i sunčanijih dana živnemo, da se kao i priroda probudimo iz zimskog mrtvila. No, naše „buđenje“ i promjene u našim tijelima ne događaju se preko noći te nam je potreban period prilagodbe koji traje otprilike 3 tjedna.
Najčešći simptomi proljetnog umora su neobjašnjiv umor, malaksalost, slabost i bol mišića, manja motivacija, teškoće koncentracije, pad raspoloženja, otežano usnivanje i nesanica, iritabilnost, glavobolje.
Zašto nam se to događa?
Tijekom zime ima manje danjeg svijetla i sunca te naša tijela proizvode manje serotonina (hormon sreće, važan za podnošenje stresa), a proizvodi se više melatonina (hormon usnivanja, ali i snažan antioksidans, neuroprotektor i imunomodulator).
Zbog takve zimske razine serotonina i melatonina osjećamo se zimi tromiji i manje smo aktivni (štednja energije zimi), temperatura tijela nam je niža (usporavanje metabolizma i štednja energije), a često se javlja i pad raspoloženja, tzv. „winter blues“.
Što je s vitaminom D?
Zimi nam pada i razina D vitamina (ne možemo ga stvarati jer nema sunca, a hranom je nedovoljan unos) ali i drugih vitamina i minerala. Krajem zime i u rano proljeće smo najosjetljiviji, D vitamin nam je na najnižim razinama, a možda smo tijekom zime preboljeli i nekoliko viroza. Ako k’ tome dodamo i moderan način života, stres, manjak sna, lošu prehranu i pretjerivanja (u jelu, alkoholu, pa i u vježbanju) tijelo nam je dovedeno do faze iscrpljenosti.
Koje promijene se događaju u tijelu?
Najčešće u rano proljeće ljudi kreću i s proljetnim čišćenjima, radovima ili vježbanjem i mršavljenjem, no nisu svjesni da tijelo u to doba prolazi hormonalne promjene i adaptaciju te da je u osjetljivoj fazi. Dolaskom proljeća, dolazi i promjenljivo vrijeme s oscilacijama temperatura i tlaka zraka što dovodi u našim tijelima do širenja krvnih žila, pada krvnog tlaka i osjećamo umor, glavobolju. Dulji dani i više sunčevog svjetla potiču lučenje serotonina, a smanjuje se lučenje melatonina, no potrebno je vrijeme za prilagodbu te stoga imamo oscilacije raspoloženja i razine energije, a zbog pada melatonina mogući su i problemi s nesanicom.
Faktori koji pogoršavaju proljetni umor i otežavaju prilagodbu su izražen manjak D vitamina i željeza u organizmu (češće kod žena i djece) , sjedjelački način života (manjak kretanja i boravka na zraku otežava prilagodbu), loša prehrana s puno masnoća i šećera (opterećenje metabolizma), ali i restrikcijske dijete (nedostatak mikronutrijenata), stres (kronični stres dovodi do poremećaja neurotransmitera serotonina, dopamina, kortizola) i na kraju tu su i proljetne alergije koje pridonose umoru, glavoboljama i smanjenoj kvaliteti sna.
Kako si možemo pomoći da lakše prebrodimo period prilagodbe i smanjimo tegobe proljetnog umora?
Prvenstveno je važno pružiti tijelu ono što mu je nedostajalo tijekom zime: sunce, svjetlost i više kretanja na zraku – time potičemo proizvodnju serotonina i D vitamina, a kretanjem potičemo cirkulaciju i metabolizam. Iskoristite toplije i ljepše vrijeme te nastojte što više šetati, voziti bicikl i općenito boraviti vani.
Svakako trebamo obratiti pažnju na prehranu te unositi više svježeg voća i povrća i izbjegavati unos teške masne i slatke hrane koja opterećuje metabolizam i uzrokuje umor. Važno je unositi i dovoljno tekućine, najbolje obične vode ili nezaslađenih biljnih čajeva jer dehidriranost uzrokuje umor i glavobolju, a biljnim čajevima potičemo detoksikaciju organizma.
Pomoć iz prirode
Fitoterapija nam nudi artičoku i crnu rotkvu za bolji rad jetre i poticanje izlučivanja žuči, a osobito se preporučuju za osobe koje imaju simptome nadutosti, težine i umora nakon obroka ili koje uzimaju puno lijekova kako bi olakšali detoksikaciju.
Iz fitoterapije nam dolazi i ginseng kao antiastenijska biljka, dakle protiv umora, a djeluje i na brži oporavak od bolesti, poboljšanje imuniteta i koncentracije. Ginseng je dobro kombinirati s rodiolom kao adaptogenom biljkom kako bi uravnotežili hormone stresa i stabilizirali raspoloženje.
Guarana je još jedna fitoterapijska opcija koju koristimo u situacijama iscrpljenosti, umora i pada koncentracije jer guarana poboljšava psihičke i intelektualne funkcije, razbuđuje jer sadrži kofein (stoga ju je preporučljivo uzimati ujutro), a ima i antioksidativna i protuupalna svojstva te regulira apetit.
Kod izrazitih simptoma umora, kada se budite ujutro umorni kao da niste spavali, iscrpljeni ste i mentalno i fizički, bez životnog entuzijazma može se uz vitamine i minerale uzimati i aminokiselina tirozin koja je potrebna za sintezu neurotransmitera dopamina i noradrenalina, a oni su naši pokretači.
Važnost kvalitetnog sna
Kvalitetan san je od velike važnosti za psihofizičko zdravlje, a pomicanje sata u ožujku i promjena u količini danjeg svjetla može nam remetiti san zbog manjeg lučenja melatonina, stoga je važno pridržavati se rutine odlaska na spavanje oko 22 sata, izbjegavati gledati u ekrane u krevetu te prema potrebi možemo uzeti i preparate melatonina i/ili valerijanu za vrijeme perioda adaptacije.
U slučaju manjkave prehrane, zatim kod djece i adolescenata zbog povećanih potreba, svakako se preporučuje u ovo doba godine uzeti multivitaminski proizvod kako bi nadoknadili iscrpljene zalihe, a ukoliko se sumnja da se radi o većim nedostacima uputno je izvršiti i laboratorijsko mjerenje vitamina i minerala (npr. D vitamina i željeza).
Ukoliko simptomi umora i malaksalosti traju dulje od 3-4 tjedna svakako je potrebno posjetiti liječnika te obaviti laboratorijsku obradu (krvna slika, mjerenje vitamina i minerala, hormona štitnjače) i druge preglede jer se može raditi o ozbiljnijim bolestima koje kao simptom imaju i umor.
Proizvode možete pronaći na našem web shopu www.pileje.hr
Napisala: dr. med. Helena Šimurina,
Specijalist obiteljske medicine
Ordinacija: Horvaćanska 31a, Zagreb