Naš imunološki sustav
Naš imunosni sustav zadužen je za obranu organizma od raznih mikroorganizama kojima smo svakodnevno izloženi štiteći nas tako od infekcija.
Optimalan rad imunosnog sustava spriječit će i pojavu autoimunih bolesti i karcinoma.
Svima nam je poznato da nam je imunitet oslabljen i da smo skloniji infekcijama kad smo pod stresom i iscrpljeni. Zašto se to događa i kakve veze ima stres s imunosnim sustavom?
Reakcija našeg imunološkog sustava
Odgovor našeg tijela na akutni stres, putem lučenja adrenalina, noradrenalina i kortizola, omogućava nam mobilizaciju snaga različitih organa u tijelu pripremajući nas za bijeg ili borbu.
To se manifestira kroz: brže otkucaje srca, porast tlaka, porast glukoze u krvi, broj imunoloških stanica, proupalne citokine i veću mentalnu oštrinu.
Istovremeno se usporava probava (u stanju stresa nije vrijeme za obrok).
Reakcija na akutni stres se kroz nekoliko sati do par dana treba smiriti i funkcija organskih sustava se vraća u ravnotežu.
U današnje vrijeme problem nam predstavlja dugotrajan, kroničan stres i/ili ponavljajući stres i kronično povišene vrijednosti kortizola.
Dugotrajno povišen kortizol utječe na razinu neurotransmitera uzrokujući psihološke probleme, probleme sa spavanjem, libidom.
No također uzrokuje disfunkciju imunosnog sustava, dolazi do neravnoteže protuupalnih i proupalnih citokina, smanjuje se broj imunoloških stanica.
Sve to dovodi organizam u stanje stalne tihe upale, sklonosti autoimunim bolestima, podložnosti infekcijama te povećanog rizika pojave karcinoma.
Kako si pomoći?
U situacijama produženog i kroničnog stresa može nam pomoći fitoterapija: adaptogena biljka poput rodiole koja snižava kortizol, modulira serotoninski i dopaminogerički sustav te tako djeluje i anksiolitički i antidepresivno.
Uz rodiolu možemo uzimati i pasifloru koja ima anksiolitičko djelovanje, a u slučaju depresije pomoć nam nudi šafran sa svojim antidepresivnim učinkom.

U stanjima stresa i poremećaja neurotransmitera često se javlja nesanica, a manjak sna također narušava imunitet, stoga u takvim slučajevima važno uspostaviti kvalitetan san.
Tu pomaže valerijana i kalifornijski žuti mak uvodeći nas lakše u san ali i djelujući na dulji i kvalitetniji noćni odmor.
U stanjima stresa s učestalim infekcijama pomoć nam nudi biljka astragalus – to je adaptogena biljka, omogućava nam bolje nošenje sa stresom, ali ima i antioksidativna, protuupalna, antivirusna i antibakterijska svojstva te se koristi za jačanje imuniteta.

Crijevna mikrobiota
Vrlo važnu ulogu u zdravlju imunosnog sustava ali i u adaptaciji i odgovoru na stres igra crijevna mikrobiota. Veći dio imunosnog sustava, čak 70%, nalazi se u stijenci crijeva.
Kvalitetna, raznolika mikrobiota u stalnoj je interakciji s našim imunosnim sustavom, utječe na njegovu ravnotežu lučeći proupalne i protuupalne citokine, dvosmjerno komunicira sa živčanim sustavom (osovina crijevo-mozak-crijevo) utječući na sintezu neurotransmitera – na naše raspoloženje i adaptaciju na stres.

U stanjima kroničnog stresa visok kortizol dovodi do disbioze u crijevima (neravnoteža mikrobioma).
Nažalost u stresu često posežemo i za lošim navikama (previše šećera i masnoća u hrani, pušenje, alkohol..) koje dodatno narušavaju mikrobiom dovodeći često do stanja iritabilnog kolona s propusnim crijevima.
Propusna crijeva dodatno pogoršavaju funkciju imunosnog sustava, a prolazak bakterijskih produkata kroz crijevnu barijeru i neravnoteža citokina dovode osobu u stanje stalne kronične upale.
Kronična upala opterećuje imunološki sustav, čini nas podložnijima infektivnim, autoimunim i kroničnim bolestima.
Sve je više dokaza da kronična upala povratno djeluje na mozak te smanjuje sposobnost nošenja sa stresom i uzrokuje psihičke poremećaje.
Kod osoba s propusnim crijevima svakako je prioritet sanirati propusnost crijeva te uravnotežiti i obogatiti raznolikost mikrobiote sojevima bakterija koje djeluju protuupalno i stabilizacijski na imunosni sustav.
U tu svrhu koristimo L-glutamin (za reparaciju crijevne sluznice), kurkumu (djeluje protuupalno i reparacijski) te prebiotike i probiotike.
Mnoge studije potvrdile su da određeni sojevi probiotičkih bakterija imaju pozitivan učinak za probleme s propusnim crijevima, a ujedno djeluju i na stabilizaciju imunološkog sustava smanjujući kronično upalno stanje organizma.
Druge vrste probiotičkih sojeva namijenjene su osnaživanju imunosnog odgovora osobito u stanjima iscrpljenosti organizma, uz dugotrajan stres ili u određenim dobnim skupinama (djeca zbog nezrelosti imunosnog odgovora, a starije osobe zbog starenja imunosnog sustava).

Briga za imunitet
Današnji način života, kroničan stres, manjak sna i loša prehrana dovode organizam u začaran krug iscrpljenosti – upale i bolesti – disbioze – psihičkih poremećaja dokazujući nam povezanost svih naših organskih sustava.
Stoga ne možemo imati bolji imunitet razmišljajući samo o prehrani i vitaminima ako istovremeno nemamo kvalitetan odmor i san ili ako ne liječimo propusna crijeva.
Osnova dobrog zdravlja uvijek su zdrava prehrana i ravnoteža stresa i relaksacije, a tu je i pomoć fitoterapije i probiotika kako bi što prije doveli tijelo u ravnotežu.

Napisala:dr. med. Helena Šimurina, Specijalistička ordinacija opće/obiteljske medicine
Slike preuzete s www.canva.com, https://www.freepik.com/