Siječanj…, hladnoća, tmurno vrijeme, upravo ste preboljeli gripu/virozu, umorni ste i bezvoljni, a pred vama je hrpa posla, računi, stresni period ili priprema za ispite… Zadnje vrijeme sve vam je teško, koncentracija slaba, loše spavate, nervozni ste, tijelo vam daje signale da morate nešto poduzeti, a ne znate odakle početi… Postoje li brza rješenja i jesu li to uistinu rješenja ili samo ublažavamo posljedice dugog zanemarivanja zdravlja? Krenimo redom…
Kako se osjećamo tijekom zimskih mjeseci
Zimski mjeseci uvelike su obilježeni manjkom sunčeve svjetlosti i raznim virozama, prehladama, gripom, a ponekad nam viroze zaredaju jedna za drugom i čini nam se da smo bolesni tjednima. Nakon viroza tijelo je iscrpljeno, osjećamo umor i pad energije te nam se teško vratiti u svakodnevni tempo života. Manjak sunčeve svjetlosti dovodi do fiziološkog pada lučenja serotonina, a raste razina melatonina što nas čini usporenijima, pospanijima.
Problem nastaje ukoliko smo i prije, zbog kroničnog stresa i neurednog načina života, imali povišene razine kortizola i niže razine serotonina onda zimi možemo ući u fazu iscrpljenja adaptacijskih mehanizama te dolazi do pretjerano niskih razina serotonina i javljaju se smetnje raspoloženja, slabija koncentracija i tjelesni simptomi – takozvana somatizacija stresa.
Najčešće se javljaju umor, nesanica, iritabilnost, probavne tegobe, lupanje srca, smetnje koncentracije, posezanje za stimulansima, slatkišima..
Ovakav razvoj događaja možemo spriječiti urednijim ritmom života s dovoljno sna i odmora, umjerenom tjelovježbom, zdravom prehranom s obiljem vlakana, voća, povrća i zdravih masnoća, a fitoterapijom možemo lakše prebroditi stresni period, ublažiti i otkloniti simptome somatizacije stresa te podići razinu serotonina i popraviti raspoloženje.
Pomoć iz prirode
Adaptogene biljke se dugo koriste u fitoterapiji, a najpoznatija od njih je ružičasti žednjak ili rodiola (Rhodiola rosea L. Crassulaceae) koja olakšava adaptaciju na stres, modulira serotoninski i dopaminogerički sustav, djeluje anksiolitički i antidepresivno. Kod pojave tjelesnih simptoma, koji su se pojavili kao posljedica stresa, dodajemo uz rodiolu druge biljke.
Grčevi
Kod problema s grčevima u trbuhu, crijevima koja reagiraju na stres dodajemo pasifloru (Passiflora incarnata) jer osim što djeluje anksiolitički pasiflora smiruje i grčeve.
Koncentracija
Osobama, koje zbog dugotrajnog stresa osjećaju psihofizičku malaksalost, slabost koncentracije, a od nervoze imaju problem i sa stalnim grickanjem i željom za slatkim, preporučujemo kombinaciju rodiole i guarane (Paullinia cupana) jer guarana potiče psihofizičke sposobnosti i regulira osjećaj sitosti.
Raspoloženje
U kroničnom stresu česta je somatizacija na razini srca u smislu ubrzanog rada srca, „preskakanja srca“ ili palpitacija. U takvim situacijama potrebno je liječničkim pregledom isključiti ozbiljnu bolest srca, a zatim utjecaj stresa na ritam srca možemo ublažiti pasiflorom u kombinaciji s glogom (Crataegus monogyna) – gdje će uz anksiolitičko djelovanje pasiflore glog dodatno umiriti i um i ritam srca.
Pad raspoloženja, anksioznost i depresija mogu biti rezultat kroničnog stresa, ponavljajućih stresova i/ili načina života.
Svakako treba regulirati prehranu, nadoknaditi manjak ključnih vitamina i minerala, izbalansirati stres, no u tom procesu pomoć nam nudi fitoterapija u obliku šafrana (Crocus sativus L., Iridaceae) koji djeluje antidepresivno, anksiolitički i kao neuroprotektor.
Manjak energije
Za oporavak od bolesti (viroza, gripa, COVID-a..) nakon kojih imamo manjak energije odlično može pomoći ginseng (Panax ginseng C. A. Meyer) koji nam diže energiju, djeluje adaptogeno, stimulator je imuniteta, a djeluje i na neurokognitivne sposobnosti (bolja koncentracija, pažnja, stabilnost raspoloženja).
Zašto je važan zdrav mikrobiom?
U našim crijevima, žive raznoliki mikroorganizmi, preko 1000 različitih vrsta, a ima ih više nego naših vlastitih stanica – to je naš mikrobiom. Stabilan i zdrav mikrobiom važan je za rad imunološkog sustava, ali i za sazrijevanje stresne osovine (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda) od najranijeg djetinjstva, a da bi onda u odrasloj dobi adekvatno reagirali na stresne događaje.
Određeni sojevi mikroorganizama crijevima zaduženi su za sintezu serotonina – neurotransmitera koji je važan za naše raspoloženje i reagiranje na stres.
Veza između crijeva i mozga
Mnoga su istraživanja provedena o dvosmjernoj komunikaciji između crijeva i mozga i ulozi mikrobioma u razvoju anksiozno-depresivnih poremećaja.
Tijekom cijelog života stres, uzimanje lijekova, prehrana s premalo vlakana i način života utječu na zdravlje mikrobioma te možemo doći u stanje disbioze (previše „loših“ bakterija, manjak bakterija koje djeluju protuupalno, manjak bakterija koje su zadužene za sintezu neurotransmitera).
Istraživanja su pokazala da su disbioza crijeva, iritabilni kolon i upalne bolesti crijeva povezani s češćom pojavom anksioznosti i depresije.
Što treba pružiti mikrobiomu?
U današnje doba, kada ne možemo utjecati na mnoge vanjske stresne događaje važno je nastojati pružiti svom tijelu, svom mikrobiomu, što kvalitetniju prehranu s puno vlakana i prebiotika, bogatu vitaminima i mineralima, dovoljno sna i odmora ali i potporu probioticima kako bi imali što zdraviji i stabilniji mikrobiom.
Zadnjih godina razvijaju se posebne vrste probiotika upravo za tu namjenu – psihobiotici.
Tijekom cijele godine, a osobito zimi imamo potrebu pružiti svome tijelu dodatnu potporu kako bi se dodatno zaštitili i osnažili. Osnova dobrog zdravlja i dobre psihofizičke kondicije uvijek su zdrava prehrana, tjelovježba i boravak na svježem zraku te ravnoteža stresa i relaksacije, a tu je i dodatna pomoć fitoterapije i probiotika kako bi bili psihofizički otporniji i brže se oporavili od bolesti, ali i stresnih događaja.
Proizvode možete pronaći na našem web shopu www.pileje.hr
Napisala: dr. med. Helena Šimurina,
Specijalist obiteljske medicine
Ordinacija: Horvaćanska 31a, Zagreb