Zdravlje crijeva postalo je nova “vruća tema” u okviru modernih društvenih medija. Toliko smo puta slušali o njihovoj važnosti, no koliko uistinu razumijemo intenzivnu medijsku popularnost ove tematike?
Većinu vremena samo konzumiramo hranu, a da uopće i ne razmišljamo o njoj. Iako možda mislimo da ona direktno ne utječe na nas, naše tijelo misli drugačije. Probava, raspoloženje, pa čak i način na koji razmišljamo povezano je sa svojim “drugim mozgom” – crijevima.
Ne … ne opet!
Zvuči kao krik protesta i boli, što doista i jest, barem za osobe koje pate od sindroma iritabilnog kolona. Biti u konstantnoj nelagodi i kroničnoj boli, te promatrati kako nam kvaliteta života doslovno propada kroz zahodsku školjku, toliko frustrira i krajnje iscrpljuje da polako tonemo u očaj.
Sve dok su crijeva u dobrom stanju, naš sustav funkcionira učinkovito, ali kad to nije slučaj možemo osjetiti nelagodu želuca, bol u zglobovima, glavobolju, čak i depresivna stanja. Možemo biti izloženi riziku od debljanja, ponavljajućih infekcija, probavnih tegoba poput žgaravice, proljeva/zatvora, ili se samo nelagodno osjećati bez ikakvog posebnog razloga.
Za mnoge taj osjećaj nelagode može trajati toliko dugo da postaje normom. Međutim, ako ovo stanje potraje duže, može ugroziti i rad imunološkog sustava.
Samo jedna molekula može napraviti razliku u modulaciji zdravog imunološkog odgovora. Začudo, ona dolazi od bakterije. Pa započnimo onda s konceptom bakterija.
Tko su vladari našeg tijela? Upoznajmo ih!
U našim crijevima živi više od 100 trilijuna bakterija, odnosno crijevne mikroflore. Da, dobro ste pročitali, 100 trilijuna bakterija koje nas intimno poznaju! Zapravo ih ima više nego ljudskih stanica u ostatku našeg tijela. To znači da ono što smatramo svojim tijelom više je bakterijsko, nego li ljudsko.
Naša bi trenutna reakcija mogla biti želja da se riješimo svih tih živih mikroorganizama u nama, ali bila bi to velika pogreška jer oni su od vitalnog značaja za našu dobrobit. Naime, pomažu nam da apsorbiramo hranjive tvari iz hrane, metaboliziramo lijekove i educiramo svoj imunološki sustav.
Naš vlastiti osobni spoj bakterija iz crijeva čini nas osobom kakva jesmo, a svaka promjena crijevne mikroflore može utjecati na naše zdravlje. Mikrofloru crijeva, odnosno crijevnu mikrobiotu, čine sve bakterije i drugi mikroorganizmi koji prirodno žive u našim crijevima, a raznolikost mikroflore promiče zdravlje te štiti crijeva od manje korisnih bakterija.
Bakterije – zlice ili dobrice? Ili možda oboje?
Kako se svijet bakterija i drugih mikroskopskih organizama u našem tijelu počinje sve više istraživati, ispada da su mikroorganizmi čudniji nego što je itko mislio da je moguće.
Donedavno se smatralo da su bakterije isključivo povezane s bolešću, a ne dobrim zdravljem. Točno je da nas okružuju brojne vrste bakterija od kojih tek manji broj uzrokuje infekcije, čime dovode u opasnost naše zdravlje.
Ugled bakterija vraćen je napretkom u istraživanju i tehničkoj ekspertizi te sada postoje stotine znanstvenih publikacija koje dokazuju i zdravstvene koristi bakterija.
Bakterije se često smatraju „dobrim“ ili korisnim i „lošim“ ili patogenim. Te bakterije i spojevi koje izlučuju mogu imati pozitivne ili negativne učinke na naše zdravlje. Prijateljske bakterije – mikrobiota, pomažu kako metabolizmu hranjivih tvari tako i određenim spojevima da uđu u krvotok.
Mikroflora crijeva otkriva cijelo bogatstvo života, mrežu međusobnih interakcija bakterija i njihovog domaćina, kao i osjetljivu ravnotežu koja se vrlo lako može poremetiti zbog primjerice loše prehrane (s visokim udjelom šećera, masti i prerađene hrane), uzimanja lijekova (posebice antibiotika i nesteroidnih protuupalnih lijekova), stresa, alergena, izlaganju toksinima te različitih drugih faktora, što može uzrokovati plinove, nelagodu, nadimanje i upalu. Takva mikroflora također može emitirati spojeve koji ugrožavaju crijevnu sluznicu.
Imajmo na umu da neravnoteža bakterija, što znači više štetnih bakterija, može dovesti do ograničenog prostora za prijateljske bakterije, stoga je bitno ponovno uspostaviti ravnotežu kod narušene crijevne mikroflore. U tome nam mogu pomoći – PROBIOTICI!
Probiotici ili mikrobiotski sojevi ne zamjenjuju, već privremeno osnažuju crijevnu floru tako da obavljaju istu funkciju kao prijateljske bakterije i time omogućavaju crijevima da obnove narušenu mikrofloru, koja će dalje samostalno obavljati svoju vitalnu funkciju.
Ne postoji univerzalni probiotik!
Probiotici su žive kulture „dobrih“ bakterija koje imaju pozitivan učinak na zdravlje, ali samo ako se uzimaju u dovoljnim količinama. Svaki probiotski soj unutar probiotika jedinstven je i ne može se zamijeniti drugim sojem.
Ako je broj probiotičkih bakterija u pripravku prenizak, to može biti razlog njegove neučinkovitosti.
Visoka koncentracija zdravih bakterija neophodan je zahtjev da probiotik uopće djeluje. Naime, velika većina sojeva probavit će se u gornjem gastrointestinalnom traktu (želudac), a ipak je ciljno mjesto aktivnosti probiotika tanko crijevo. Ovdje se nalazi veći dio crijevnog mikrobioma. Iz tog razloga, kvalitetan probiotik mora sadržavati visoku koncentraciju bakterija kako bi prava količina dosegla ciljno mjesto.
Prilikom odabira probiotika imajmo na umu da njihova učinkovitost ne ovisi samo o soju i doziranju, već se u obzir moraju uzeti i ostali kriteriji.
Da bi probiotici imali pozitivne učinke, moraju ispunjavati određene uvjete – sojevi moraju biti identificirani (navodeći rod, vrstu i podvrstu probiotika npr. Lactobacillus acidophilus LA 201), testirani, moraju biti održivi u različitom okruženju (temperatura/vlaga), otporni i preživjeti sve uvjete prolaska kroz probavni trakt (želučanu kiselinu, sok gušterače, žučne soli,…) te se moraju prilijepiti za crijevnu sluz.
Znamo li da 70% našeg imunološkog sustava boravi u našim crijevima?
U osnovi, crijeva su čuvar našeg tijela jer propuštaju korisne spojeve, a uklanjaju štetne. U crijevima živi 70% do 80% imunoloških stanica.
Imunitet tijela složen je sustav koji može zaštititi tijelo od infekcija i virusa, a mikrobiota je u stvari sastavni dio imunološkog sustava. Ako je izvan ravnoteže, imunološki sustav može oslabiti te postati manje učinkovit u obavljanju svoje imunološke funkcije.
Izgradnja imuniteta u velikoj je mjeri stvar svakodnevnog provođenja pravilnih prehrambenih navika i higijene života. Iako značajnu ulogu prvenstveno imaju zdrava, uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost, postoje i dodatni čimbenici o kojima je potrebno voditi računa – izbjegavanje stimulansa, minimiziranje svakodnevnog stresa i osiguravanje odgovarajuće količine sna na dnevnoj bazi.
Pri tom ne zaboravimo da je osnova dobro funkcionirajućeg imunološkog sustava prvenstveno “oslobađanje” od nepotrebnog opterećenja (poput pretjeranog stresa) kako bi nesmetano mogao obavljati svoju misiju.
Za učinkovito funkcioniranje, našem imunitetu su potrebne stalne stimulacije i aktivacije crijevnih bakterija. Zato preporučujemo visokokvalitetne probiotike kao prvi korak za poticanje imunološkog sustava.
Stimuliranje imunoloških struktura zadatak je vlastite mikrobiote, probiotici su tu samo da pomognu u njenoj obnovi.
NAŠA PREPORUKA:
LACTIBIANE IMMUNO, 30 pastila – prvi imunobiotik, zahvaljujući svojoj formuli obogaćenoj vitaminima i probioticima pomaže ojačati prirodne obrambene sposobnosti tijela. Sadrži sojevi Lactobacillus paracasei LA 802 i Lactobacillus acidophilus LA 201 koji imaju snažna imunomodulacijska svojstva te podržavaju rad crijevne barijere, što je važan zaštitni element u našem tijelu. Djelovanje samog probiotika pojačano je dodavanjem vitamina C i D3.
Lactibiane Immuno može se koristiti i kao imunoprofilaksa tijekom razdoblja povećane osjetljivosti na infekcije (zimske infekcije) i kao podrška imunitetu kod osoba s problemom ponavljajućih (rekurentnih) infekcija. Također učinkovito sprječava oralne infekcije jer započinje svoje djelovanje već u usnoj šupljini. Preparat mogu koristiti i djeca starija od 6 godina.
Mogu li probiotici pripomoći u liječenju mentalnih bolesti?
Ukratko – još uvijek ne znamo. Međutim znamo koliko je složen put od crijeva do mozga. Crijeva utječu na mozak i obrnuto. Ta dvosmjerna perspektiva pruža plodno područje za iznenađujuće uvide u CNS patologije koje su se do sada pokazale vrlo neuhvatljivim za učinkovito liječenje.
Zapitajte se – što je bolje? Crijevna reakcija ili obrazložen odgovor? Instinkt ili intelekt? Ili je odgovor bukvalno: u čemu je razlika?
Poanta? Ne nasjedajmo intenzivnim promidžbama i promocijama!
Probiotici bi po definiciji trebali imati povoljne učinke na ljudsko zdravlje. Njihova se konzumacija strahovito povećala u posljednjim desetljećima, a paralelno s tim, kontinuirano se povećavala i količina objavljenog materijala o njihovoj učinkovitosti.
Sadašnju praksu konzumiranja nasumce odabranih probiotika, koju slijede milioni pojedinaca u nadi da će njima poboljšati zdravlje, potrebno je izmijeniti u onu koja je usredotočena na pojedinca.
Uključivanje različitih studija u sustavne preglede i metaanalize može biti vrlo korisno u isticanju općih trendova i pravaca, ali može biti i podložno pristranosti koje se mogu uvesti u svaki analitički korak, poput zamračivanja stvarnih učinaka ili nedostatka istih.
Takvim vanjskim studijama dominiraju kolektivni rezultati koji umjetno rješavaju oprečne trendove, te grupiraju razne nepovezane bakterijske sojeve pod isti kišobran i tako ih testiraju, riskirajući pogrešno tumačenja rezultata. Prema tome, za bilo kakvu medicinsku intervenciju, metaanalize mogu nadopuniti, ali ne mogu zamijeniti visokokvalitetna i kontrolirana klinička ispitivanja te rigorozni medicinski regulatorni postupak.
Nažalost, o dokazima učinkovitosti mnogih različitih tvrdnji o probioticima, velika količina dostupnih podataka, umjesto da pojašnjava indikacije, često puta sadrži niz niskokvalitetnih pozitivnih i negativnih studija koje upućuju na oprečne i zbunjujuće zaključke.
Zdrava crijeva, sretan um
Čudno je, a možda i znakovito da je čovjek puno prije, i daleko bolje, upoznao svoje druge organe i njihove funkcije, nego li crijeva i ”abdominalni mozak” koji donedavno nije niti povezivan s učinkom još jedne njegove bitne funkcije – ljudskim ponašanjem.
”Abdominalni mozak” zaokuplja pozornost sve većeg broja znanstvenika jer sada znamo da može razviti vlastite neuroze i oboljeti, da osjeća, sudjeluje u razmišljanju, prisjeća se i dopušta nam da svoje odluke donosimo intuitivno, ”iz trbuha”.
Prodiranje snažnih osjećaja u našu svijest, poput straha ili radosti, ima biološko opravdanje i smisao jer što ih bolje upamtimo, to ćemo lakše donijeti ispravnu odluku idući put. Postoji još niz pitanja na koja nemamo egzaktan odgovor, no složiti ćemo se u jednom – da, u trbuhu zaista postoji mudrost.
Da bismo slijedili unutarnju mudrost, najprije ju moramo poznavati. Da bismo ju spoznali, moramo ju čuti, a da bismo ju čuli MORAMO POČETI SLUŠATI SVOJE TIJELO I PORUKE KOJE NAM ŠALJE!
Napisala:
Martina Vukelić, fitoterapeut