Imunitet: uloga crijevne mikrobiote

Velik broj naših imunoloških stanica nalazi se u crijevima. Crijeva, a posebno bakterije koje sadrže (mikrobiota), imaju ključnu ulogu u obrani od patogena. Očuvanje cjelovitosti crijevne mikrobiote ključno je za održavanje dobre obrane, a probiotici u tome mogu pomoći.

Ekosustav crijeva: u srcu našeg imunološkog obrambenog sustava

Crijeva isu samo organ posvećen tranzitu hrane. Ekosustav crijeva zapravo se sastoji od 3 komponente koje rade zajedno i od kojih svaka ima svoju ulogu u obrambenom procesu imunološkog sustava, naime:

Sluznica crijeva

Ovo je membrana koja oblaže zid probavnog trakta. Sastoji se od ogromnog prostora u kojem se odvijaju razmjene između vanjskog i unutarnjeg dijela tijela i veličine je otprilike 300 m2, odnosno veličine teniskog terena. Sluznica sprječava ulazak neprikladnih mikroorganizama u tijelo, ali propušta hranjive tvari i mikronutrijente. Djeluje kao “filter”.

Imunološki sustav crijeva

Time se tijelo brani od agresora, dok se hrana može tolerirati; oko 60% naših imunoloških stanica koncentrirano je u crijevima.

Crijevna mikrobiota

Crijevna mikrobiota (i njezinih 100 000 milijardi bakterija) pomaže nam u zaštiti od patogena svojim učinkom barijere: crijevne bakterije lijepe se za sluznicu crijeva, sprječavajući patogene mikroorganizme da koloniziraju crijeva.

Cjelovitost ovog ekosustava ključna je za održavanje dobre imunološke obrane.

Disbioza: kad mikrobiota nije u ravnoteži

Neke situacije, poput loše kontroliranog stresa, neuravnotežene prehrane ili uzimanja antibiotika na primjer, mogu uzrokovati neravnotežu mikrobiote poznatu kao “disbioza”. Disbioza može poremetiti ravnotežu crijevnog ekosustava i posljedično oslabiti našu imunološku obranu. Međutim, neke prijateljske bakterije mogu ojačati aktivnost crijevne mikrobiote. Ovo su probiotici.

Probiotici za jačanje imuniteta

Probiotici su živi mikroorganizmi koji – kada se daju u odgovarajućim količinama – pozitivno moduliraju sastav i jačaju učinak barijere crijevne mikrobiote. Oni stoga čine nadopunu bakterija korisnih za zdravlje1.
Ove bakterije ili kvasci imaju ograničen životni vijek u crijevnoj mikrobioti (od nekoliko dana do 2 ili 3 tjedna).
Probiotici su prisutni u hrani (jogurti, svježi sirevi, sirevi) ili dostupni kao dodaci prehrani.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se daju u dovoljnim količinama, mogu pozitivno modulirati sastav i ojačati učinak barijere crijevne mikrobiote. Stoga su izvor dodatnih bakterija korisnih za zdravlje1.

Ove bakterije ili kvasci imaju ograničen životni vijek u crijevnoj mikrobioti (od nekoliko dana do 2 ili 3 tjedna).
Probiotici se nalaze u hrani (jogurt, bijeli sir ili sir) ili su dostupni kao dodaci prehrani.

Za održavanje imuniteta najviše se preporučuju Lactobacillus probiotici, točnije Lactobacillus paracasei i Lactobacillus acidophilus.

Vaš zdravstveni djelatnik će vas savjetovati te vam po potrebi preporučiti odgovarajuće dodatke prehrani.

Potražite zdravstvenog djelatnika kako bi dobili više savjeta.

References

  1. Agence française de Sécurité Sanitaire des Aliments [French Health Products Safety Agency]. Effets des prébiotiques et probiotiques sur la flore et l’imunité de l’homme adulte [Effects of prebiotics and probiotics on flora and immunity in adults]. 2005