Što je adaptogena biljka?
Ruski istraživač Nicolaï Lazarev stvorio je koncept “adaptogena” 1947. godine:
Adaptogen je farmakološka tvar sposobna u organizmu potaknuti nespecifično stanje povećane otpornosti što mu omogućuje da se suprotstavi signalima stresa i prilagodi iznimnim naporima.
Drugim riječima, adaptogen pomaže tijelu da se prilagodi stresu.
Od tada su definiciji dodana tri osnovna kriterija. Biljka mora imati sve tri značajke da bi bila kvalificirana kao adaptogena:
- sposobnost povećanja ukupne otpornosti tijela na nespecifičan način;
- normalizirajuće djelovanje na fiziološkoj razini koje povećava sposobnost tijela da se prilagodi stresu;
- neotrovan
Rhodiola: anksiolitička i antidepresivna adaptogena biljka
Rhodiola je također poznata kao “arktički korijen” ili “zlatni korijen”. Njegovo znanstveno ime je Rhodiola rosea. Kada je svježe odrezano, korijenje ima suptilan miris ruže.
Raste na visinama do 4000 m u hladnim, planinskim predjelima Azije, Sibira, Skandinavije i Sjeverne Amerike. Kako raste, rodiola postaje sve otpornija na teške uvjete poput klime i korova.
Anksiolitik i antidepresiv1,2,3,4 :
- Održava kortizol na fiziološkim vrijednostima
- Zaustavlja uništavanje serotonina i dopamina: hormona za motivaciju i dobrobit

Glog, biljka za palpitacije i živce
Glog je grmolik i trnovit grm koji naraste u visinu od 3 do 4 metra. Podrijetlom iz Europe, sada se nalazi u svim umjerenim regijama sjeverne hemisfere. Mirisni, bijeli ili ružičasti mirisni cvjetovi grupirani su u grozdove. Cvjetni vrhovi su dijelovi koji se koriste u terapeutske svrhe i beru se krajem proljeća.

- Regulatorno djelovanje na kardiovaskularni sustav5: ublažavanje simptoma za osobe sa zatajenjem srca
- Antioksidativna aktivnost6
Glog je posebno indiciran za:
- Anksioznost, živce, lupanje srca i tahikardiju
- Blagi do umjereno visoki krvni tlak
Pasiflora, biljka protiv nervoze
Pasiflora je biljka penjačica koja se nalazi u Srednjoj i Južnoj Americi, kao iu tropskoj Aziji i Polineziji. Krajem 19. stoljeća, medicinska promatranja u kliničkim okruženjima identificirala su sedativna i antispazmatična svojstva nadzemnih dijelova biljke. Kao rezultat ovog otkrića, biljka se koristila za liječenje određenih neuroloških stanja.
- Anksiolitičko7 i sedativno8 djelovanje
- Priznato od strane Europske znanstvene kooperacije za fitoterapiju (ESCOP) za ublažavanje nervoze i pomoć pri uspavljivanju9

Valerijana, biljka protiv tjeskobe i brige
Valerijana ima mnoga uobičajena imena (kao što su “učvrstiti” i “liječiti sve”, a nedavno je nazvana “biljni valium”. Njezina mnoga svojstva, osobito kao sedativ i relaksant, učinila su je popularnom ljekovitom biljkom od davnina. Ta su svojstva nesumnjivo razlog za njezino ime: Valeriana potječe od latinske riječi valere, što znači “biti dobrog zdravlja”.

- Anksiolitičko djelovanje7: smanjenje mentalnih simptoma tjeskobe
- Hipnotičko i sedativno djelovanje8
- Spazmolitičko, muskulotropno i neurotropno djelovanje
Valerijana je posebno indicirana za:
- Poteškoće sa spavanjem
- Tjeskobu, zabrinutost
- Napete mišiće i živce
Pronađite zdravstvenog radnika u svojoj blizini da vas posavjetuje.

Literatura
- Van DD, Marston A, Bravo J, Reist M , Carrupt PA, Hostettmann K. Monoamine oxidase inhibition by Rhodiola rosea L. roots. J Ethnopharmacol 2009 March 18 ;122(2) :397-401.
- Chen QG, Zeng YS , Tang JY, Qin Y J, Chen S J, Zhong ZQ. [Effects of Rhodiola rosea on body weight and intake of sucrose and water in depressive rats induced by chronic mild stress]. Zhong Xi Yi Jie He Xue Bao 2008 September ;6(9) :952-5.
- Darbinyan V, Aslanyan G, Amroyan E, Gabrielyan E, Malmstrom C, Panossian A. Clinical trial of Rhodiola rosea L. extract SHR-5 in the treatment of mild to moderate depression. Nord J Psychiatry 2007 ;61(5) :343-8.
- Perfumi M , Mattioli L. Adaptogenic and central nervous system effects of single doses of 3 % rosavin and 1 % salidroside Rhodiola rosea L. extract in mice. Phytother R es 2007 January ;21(1) :37-43.
- Akhondzadeh S et al. Crocus sativus L. in the treatment of mild to moderate depression : a doubleblind, randomized and placebocontrolled trial. Phytother Res. 2005 ; 19 ; 148-151.
- Spinola E.B. et al., 1997.Pharmacology activity of Guarana (Paullinia cupana M art.) in laboratory animals.J.Ethnopharmacol.,55(3) :223-9.
- Haskell C.F. et al., 2006.A double-blind, placebo-controlled, multi-dose evaluation of the acute behavioural effects of guarana in humans.Journal of psychopharmacology, mar 13.